Upotreba interneta, e-kupci i digitalne vještine
Efikasno korištenje interneta i jake digitalne vještine ključni su preduslovi za uspješno poslovanje e-trgovine. Podaci o korištenju interneta, internet kupovini e-kupaca i digitalnim vještinama na CEFTA tržištima prikazani su u grafikonima u nastavku.
Što se tiče e-kupaca, podaci Eurostata se koriste za otkrivanje ponašanja građana u internet
kupovini na tržištima CEFTA-e. Posljednji dostupni podaci su iz 2023., ali ne za sva tržišta, pa su uključeni najnoviji podaci. U ovu analizu uključene zemlje su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija (Moldavija nije uključena u bazu podataka).
Izvor: Eurostat
Podaci za Albaniju su iz Nacionalnog zavoda za statistiku Izvor: Albanski zavod za statistiku (INSTAT), a za Kosovo iz Državnog zavoda za statistiku, iz 2020.
Korištenje interneta (English) in the last in last 3 months as a percentage of individuals (2023)
Izvor: Eurostat (Korištenje interneta u zadnja 3 mjeseca. Referentni period – uvršten je prvi kvartal godine – period od 3 mjeseca prije istraživanja)
https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_ci_ifp_iu/default/table?lang=en&category=isoc.isoc_i.isoc_iiu
*Podaci su iz Nacionalnog instituta za statistiku Izvor: Albanski zavod za statistiku (INSTAT), Državni zavod za statistiku, Kosovo* iz 2020.
U poslednja 3 meseca, prikazan je procenat pojedinaca iz baze podataka Eurostata (2023), a Kosovo* pokazuje korištenje interneta od 90,2% (podaci iz 2020. godine) rangiranih pojedinaca
kao najrazvijenija zemlja u Evropi.
Internet kupovina u zadnjih 12 mjeseci (kao % pojedinaca koji su koristili internet u posljednjih godinu dana)
Najrazvijenija je Srbija sa 64,2% Internet korisnika koji su izvršili internet kupovinu u zadnjih godinu dana. Iza Srbije slijede Sjeverna Makedonija, Kosovo* (podaci iz 2022.), Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora (32,1%)
Izvor: Eurostat (Korištenje interneta u zadnja 3 mjeseca. Referentni period – uopšte je prvi kvartal godine – period od 3 mjeseca prije istraživanja), https://ec.europa.eu/eurostat /databrowser/view/isoc_ci_ifp_iu/default/table?lang=en&category=isoc.isoc_i.isoc_iiu *Podaci su iz Nacionalnog zavoda za statistiku Izvor: Albanski zavod za statistiku (INSTAT), Državni zavod za statistiku, Kosovo* od 2020.
Koliko često kupci kupuju online?
Što se tiče učestalosti kupovine putem interneta, građani zemalja CEFTA-e su u zadnja tri mjeseca kupovali online uglavnom 1-2 puta, posebno Sjeverna Makedonija. Češće, ili 3 do 5 puta u zadnja 3 mjeseca su online kupovali građani Kosova. Veći je procenat korisnika koji su koristili internet za online kupovinu u posljednjih godinu dana 6 do 10 puta, što je slučaj za građane Bosne i Hercegovine.
Izvor: Eurostat 2023 Podaci za Albaniju i Sjevernu Makedoniju iz 2021, Kosovo iz 2020
Koliko e-kupci troše na internetu?
Građani CEFTA tržišta uglavnom preko interneta naručuju u iznosima manjim od 50 eura. Među CEFTA tržištima, e-kupci u Bosni i Hercegovini imaju najveći udio online narudžbi od 100 do 499 eura u odnosu na ostala tržišta. Online kupovina (3 mjeseca) u iznosima između 500 i 999 eura, kao i procenat pojedinaca koji su kupovali online u zadnja 3 mjeseca su niski u zemljama CEFTA-e.
Izvor: Podaci Eurostata iz 2021.
Odakle kupuju?
Internet kupovine (3 mjeseca) se uglavnom vrše kod domaćih trgovaca, posebno na Kosovu – skoro sve ili 98%. Od trgovaca iz drugih zemalja EU, najveći procenat pojedinaca koji su kupovali preko interneta u zadnja 3 mjeseca je u Crnoj Gori.
Izvor: Eurostat (Online kupovine (3 mjeseca) kao procenat pojedinaca koji su kupovali onlajn u poslednja 3 mjeseca), samo Kosovo* (2020)
https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_ec_ibos__custom_11444869/default/table?lang=en
Podaci za Albaniju: Albanski statistički institut (INSTAT), Sjeverna Makedonija: Državni zavod za statistiku
Digitalne vještine
Osim korištenja interneta, poznavanje digitalne tehnologije ključno je za online kupovinu. Indikatori vještina korisnika interneta obuhvataju pet ključnih područja digitalnog znanja: vještine informacione i podatkovne pismenosti, vještine komunikacije i saradnje, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Da bi se smatralo da posjeduju osnovne ili iznad prosječne digitalne vještine, pojedinci moraju pokazati kompetenciju u svih pet komponentnih indikatora na osnovnom ili iznad osnovnog nivoa. Metodologija korištenja za izračunavanje ovih pokazatelja revidirana je 2021. godine, čime su postali neuporedivi sa prethodnim godinama. Pored toga, podaci za Kosovo* u vezi sa vještinama korisnika interneta su iz 2019. godine i možda neće biti u potpunosti usklađeni sa drugim ekonomijama Zapadnog Balkana.
Izvor: Eurostat baza podataka 2023, podaci za Albaniju, Sjevernu Makedoniju 2021, i Kosovo* 2019
(https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/isoc_ec_inb21/default/table?lang=en&category=isoc.isoc_i.isoc_ie)
Posjedovanje osnovnih ili iznad prosječnih digitalnih vještina među pojedincima na tržištima Zapadnog Balkana 2023. godine znatno zaostaje za onim u EU (27), koje iznosi 55,6%. Crna Gora vodi sa najvećim procentom od 51,02%, dok je najniži u Albaniji sa 24%.
